AI za arhitektonske studije: kako automatizirati ponavljajući CAD i dokumentacijski posao

Arhitekt u prosjeku ne provede većinu tjedna projektirajući. Provede je pripremajući projekt za nekoga drugog da ga pročita: pretvara crtež iz jednog formata u drugi, čisti geometriju koja ne prolazi validaciju, piše tekstualno obrazloženje koje opisuje ono što je već nacrtao. To je posao koji mora biti gotov, ali nije razlog zašto je netko upisao arhitekturu.

Taj dio posla je skoro uvijek ponavljajući, pravilima definiran i dosadan u istoj mjeri. Upravo zato je i dobar kandidat za automatizaciju.

Koliko smo primijetili, arhitektonski i urbanistički uredi rijetko su spomenuti kao ciljana skupina u hrvatskoj AI ponudi. Ponuda je uglavnom generička: chatbot za web, automatizacija emailova, poneka referenca na računovodstvo. Tehnički dio arhitektonskog posla, koji zna biti opsežniji od samog projektiranja, ostaje nepokriven, iako je po prirodi izrazito pogodan za automatizaciju.

Gdje konkretno odlazi vrijeme

U uredima s kojima smo radili vrijeme najčešće odlazi na četiri stvari:

• Konverzija formata. Projekt dolazi kao DWG, treba ga pretvoriti u DXF ili GPKG za predaju, i svaki put netko ručno provjerava je li se nešto pomaknulo ili izgubilo u prijenosu.
• Čišćenje geometrije. Linije koje se ne spajaju, poligoni koji se preklapaju, topologija koja izgleda dobro na ekranu, ali padne na validaciji sustava kojem se predaje.
• Pisanje obrazloženja. Tekstualni opis plana ili projekta mora pratiti točan format i sadržavati elemente koje propisuje pravilnik, a sadržaj se u velikoj mjeri može izvesti iz onoga što je već nacrtano.
• Provjera prije predaje. Ručno prolaženje kroz checklist da se izbjegne odbijanje i novi krug ispravki, koji zna trajati dulje od same izrade.

Nijedan od ovih koraka ne zahtijeva projektantsku prosudbu o samoj zgradi ili planu, ali svaki zahtijeva iskusno oko koje zna razlikovati grešku od namjernog odstupanja od standarda. Baš ta razlika je razlog zašto ovaj posao završi na stolu najiskusnijeg člana tima, a ne najmlađeg, i zašto je dobar kandidat za sustav koji radi prema jasnim pravilima dok čovjek na kraju potvrđuje.

Problem je što se ovi koraci rijetko dogode samo jednom. Naručitelj traži izmjenu, projekt se vraća na doradu, i cijeli krug konverzije, čišćenja i provjere kreće ispočetka. U uredu s više aktivnih projekata to lako naraste na desetke sati mjesečno koje nitko u timu ne planira, nego se jednostavno dogode kad god dođe rok predaje.

To znači da satnica koja se troši na konverziju i čišćenje nije jeftina satnica pripravnika, nego skuplja satnica nekoga tko bi trebao raditi projektiranje ili razgovarati s naručiteljem.

Što AI stvarno radi u ovom poslu

Bitno je odmah reći što ovo nije: AI ne projektira zgradu i ne donosi urbanističke odluke umjesto vas. Ono što radi je tehnički sloj oko projekta:

Sustav pročita ulazni crtež, prepozna strukturu i pretvori ga u traženi format uz provjeru da se geometrija nije oštetila u prijenosu. Topološke greške, poput linija koje se ne spajaju na čvor ili poligona koji se preklapaju, sustav pronađe i označi, a dio ih može i sam ispraviti prema pravilima koja mu zadate. Za tekstualni dio, obrazloženje se generira iz podataka koje projekt već sadrži, a arhitekt ga pregleda i dovrši umjesto da piše od nule. Na kraju se cijeli paket provjeri protiv istog checklista koji bi inače prolazio ručno, prije nego što ide dalje.

Rezultat nije da čovjek nestaje iz procesa. Rezultat je da čovjek radi zadnji pregled umjesto cijelog posla od početka.

Konkretan primjer: s tri dana na dva sata

Jedan arhitektonski i urbanistički studio s kojim smo radili imao je točno ovaj problem na projektima gdje je trebalo pretvoriti stari plan u digitalnu verziju za predaju: konverzija formata, čišćenje geometrije, generiranje obrazloženja. Sam taj zadatak, konverzija i topološko čišćenje jednog plana, prije je trajao tri puna radna dana jedne osobe, a automatizacijom tog tehničkog sloja danas traje oko dva sata. Po planu je to procijenjeno oko 4.500 eura manje troška, prema našim brojkama s tog projekta. Kod ureda koji ovakve planove radi u većem broju godišnje, to se preslikava u uštedu od preko 40.000 eura godišnje.

Važno je reći i ono što se nije promijenilo: arhitekt i dalje potpisuje projekt, i dalje donosi sve stručne odluke, i dalje je jedini koji razgovara s naručiteljem. Promijenilo se samo koliko vremena troši na dio posla koji nije to.

Konkretno, na tom istom projektu sustav sada radi topološko čišćenje geometrije do nula grešaka na platformi kojoj se predaje, konverziju između GPKG, DXF i drugih CAD formata, te automatsko generiranje prve verzije obrazloženja plana koju arhitekt samo doradi. Taj dio posla, koji je nekad bio tri puna radna dana jedne osobe, sada stane u dva sata pregleda i potvrde.

Kada se ovo isplati, a kada ne

Ovo nije rješenje za svaki ured, i pošteno je reći gdje ne pomaže.

Ako radite jedan ili dva projekta godišnje s malo ponavljanja, ručna obrada je vjerojatno jeftinija od uvođenja sustava. Automatizacija se isplati kad postoji volumen: više projekata, isti tip dokumentacije, ista pravila validacije koja se ponavljaju iz projekta u projekt.

Isto tako, ako vaši ulazni podaci nisu u digitalnom, vektorskom obliku nego samo skenirani papir, prvo treba riješiti taj korak. AI koji radi nad kaotičnim ulaznim podacima daje brže krive rezultate, ne brže točne. I na kraju: ako je sam proces izrade neuređen, dakle nitko u uredu ne zna tko je zadnji radio na verziji crteža, automatizacija tehničkog koraka neće riješiti taj problem. Prvo se uredi proces, onda se automatizira.

Kako izgleda uvođenje

Ovakav sustav se ne gradi od prve za svaki mogući slučaj. Kreće se od jednog konkretnog tipa dokumenta ili projekta, sustav se testira na stvarnim podacima ureda, tim daje povratnu informaciju, pa se širi na sljedeći tip. Kod većine klijenata to znači da prva radna verzija sustava postoji unutar mjesec dana od dogovora, a ne nakon pola godine planiranja.

Cijena ovisi o opsegu i broju tipova dokumenata koje sustav treba naučiti, a prvi korak je uvijek provjera: pošaljete primjer svog ulaznog i izlaznog dokumenta, i dobijete konkretan odgovor isplati li se za vaš obujam posla ili ne. Ako se ne isplati, to vam i kažemo, bez pokušaja da vam prodamo nešto što ne treba.

Česta pitanja

Gubi li se odgovornost za projekt kad dio posla radi sustav?

Ne. Arhitekt i dalje potpisuje projekt i odgovara za sadržaj, isto kao i danas kad crtež radi mlađi kolega u uredu. Sustav odrađuje tehničku pripremu, čovjek radi zadnji pregled i preuzima odgovornost prije predaje. Ta podjela se automatizacijom ne mijenja.

Treba li nam za ovo poseban softver ili promjena alata koje već koristimo?

Ne mora. Sustav se obično nadovezuje na format u kojem već radite, dakle DWG, DXF ili GPKG, i uklapa se kao dodatni korak prije predaje, a ne kao zamjena za CAD alat koji tim koristi svaki dan.

Koliko naših starih projekata sustav treba vidjeti prije nego počne raditi?

Manje nego što ljudi očekuju. Nekoliko reprezentativnih primjera ulaznog i izlaznog dokumenta obično je dovoljno da se vidi obrazac i postave pravila. Veći uzorak pomaže preciznosti, ali nije preduvjet za prvu radnu verziju.

Radi li ovo i za projekte koji nisu vezani uz prostorne planove?

Da, princip je isti za bilo koji ponavljajući, pravilima definiran dio tehničke dokumentacije: konverzija formata, provjera geometrije, generiranje standardiziranog teksta. Konkretan primjer u ovom tekstu dolazi iz digitalizacije prostornih planova, ali isti pristup vrijedi za bilo koji tip projekta gdje se isti koraci ponavljaju iz naloga u nalog.

Sljedeći korak

Ako vodite arhitektonski ili urbanistički ured i prepoznajete ovaj opis, dogovorite besplatnu 30-minutnu provjeru. Opišete koji tip dokumentacije vam najviše troši vrijeme, a mi vam na istom pozivu kažemo isplati li se automatizacija za vaš slučaj i koliko bi otprilike koštala. Za širi pregled cijena po tipu sustava, pogledajte i vodič kroz cijene AI automatizacije.